Vuk Anton je više puta prelazio autocestu, ali prilikom pokušaja krajem siječnja nije imao sreće

U rujnu je projektna skupina Biotehničkog fakulteta na Sveučilištu u Ljubljani neposredno uz slovensko-hrvatsku granicu ulovila i GPS/GSM ogrlicom opremila jednogodišnjeg vučjeg mužjaka i nazvala ga Anton. Nažalost, vuka je 27. siječnja 2021. udario automobil nakon što je preskočio žičanu ogradu i pokušao prijeći cestu.

Anton je bio treći vuk kojega je Biotehnički fakultet u sklopu projekta Carnivora Dinarica opremio GPS/GSM ogrlicom. Prije njega je ogrlicu dobio i vuk iz snežniškog čopora (Jože) i vučica iz vremeskog čopora (Vita). Nažalost, sva tri vuka smo pratili samo nekoliko mjeseci prije nego su poginuli, što ukazuje na visoku smrtnost vukova kod nas.

Mužjak Anton pripadao je prekograničnom čoporu koji veći dio teritorija ima u Hrvatskoj, a manji u Sloveniji (JZ dio Snežnika do Jelenja). Nakon ulova, Anton se prebacio na hrvatski dio teritorija vučjeg čopora, gdje se zadržao otprilike mjesec dana, a zatim je ponovo prešao granicu sa Slovenijom. Napustio je područje roditeljskog teritorija i duž Javornika vjerojatno pokušao disperzirati prema sjeveru, ali ga je zaustavila primorska autocesta koja zbog nedostatka odgovarajućih prijelaza predstavlja najveću prepreku za prolaz divljih životinja.

Anton je često prelazio ceste i granice

Nakon neuspješnog pokušaja prelaska autoceste, Anton se vratio na područje Snežnika, a od tamo je početkom studenoga krenuo prema jugoistoku, u smjeru prema Senju. U pet dana prešao je približno 130 kilometara. Zanimljivo je da se u istom mjesecu još jednom vratio natrag u Sloveniju, ali se već nakon tjedan dana ponovo vratio na Velebit u blizini Senja. Tada su mu za put u jednom smjeru bila potrebna četiri dana, a pri tome je prešao najmanje 90 kilometara. Od kraja studenoga kretao se između Gorskog kotara, Velike Kapele i Velebita, na području veličine otprilike 1150 kvadratnih metara. U razdoblju od rujna 2020. do siječnja 2021. više je puta prešao razne ceste i autoceste, a podaci GPS lokacija koje je poslala njegova ogrlica kažu da se u Hrvatskoj za prelaženje autocesta redovito koristio tzv. zelenim mostovima. Autocestu Rijeka-Zagreb prešao je najmanje dvanaest puta, od toga osam puta preko zelenih mostova ili iznad tunela. Najmanje četiri puta ju je pak kod Grobnika prešao po nadvožnjacima ili podvožnjacima, a moguće je da je nekad preskočio i ogradu i izravno prešao autocestu.

Autor karte: Jaka Črtalič
Autor karte: Jaka Črtalič

Disperzija i osamostaljenje kod mladih vukova predstavljaju najrizičniji dio njihovoga života. Istraživanja iz inozemstva pokazuju da prvu godinu života preživi samo otprilike trećina do polovice vukova. Pri tom važan čimbenik smrtnosti kod brojnih divljih životinja predstavlja i promet, a same prometnice uzrokuju fragmentaciju njihovoga životnog prostora. O tzv. vrućim točkama, odnosno problematičnim dionicama cesta, prikupljeno je puno podataka, stoga smo u projektu Carnivora Dinarica, u svrhu smanjenja rizika od stradavanja velikih zvijeri u prometu, predvidjeli postavljanje dvaju dinamičnih prometnih znakova u Hrvatskoj.

Vjerojatnost sudara životinja s vozilima može se smanjiti i „aktivnim“ elektroničkim prometnim znakovima te zelenim mostovima na ključnim lokacijama.

Radi se o novom načinu rješavanja problematike sudara vozila sa životinjama. Senzori koji su postavljeni nekoliko metara uz kolnik prepoznaju prisutnost životinje uz prometnicu. Dok na kolniku nema životinja, prometni znak ostaje neaktiviran, a kada senzori prepoznaju životinju, prometni znak „Divlje životinje na cesti“ aktivira se i svjetlosnim efektima upozorava vozače na potencijalnu opasnost od sudara. Posljedično vozači uspore vožnju, čime se znatno smanjuje mogućnost sudara vozila sa životinjama, uključujući vukovima i medvjedima koji na određenim dionicama ceste imaju stalne prijelaze.

Na brzim cestama i autocestama koje su ograđene divljim je životinjama nužno potrebno omogućiti sigurno prelaženje odgovarajućim prijelazima. Time se smanjuje fragmentiranost područja za te vrste, a ujedno se povećava prometna sigurnost na prometnicama. Odgovarajuće je prijelaze za životinje (područja iznad vijadukata, tunela, namjenski „zeleni mostovi“) stoga prilikom gradnje novih prometnica potrebno uključiti u planiranje, a na postojećim kritičnim mjestima naknadno izgraditi te na taj način povećati povezanost prostora za životinje. Primjer je autoceste s brojnim prijelazima za životinje dionica autoceste Rijeka – Zagreb, kroz Gorski kotar, na kojoj se više od 25 % autoceste može dobro prelaziti zbog navedenih objekata.

Do udara Antona došlo je na dijelu autoceste u blizini Rijeke kod Grobnika, gdje je autocesta slabije osigurana. Veći su problem starije autoceste bez ili s malo odgovarajućih prijelaza za životinje, kao što je npr. autocesta Ljubljana – Kopar. U takvim je slučajevima potrebno izgraditi namjenske prijelaze za životinje („zelene mostove“) na ključnim lokacijama.